B. troka bokur coklat
Supositoria nia
material baje husi tipo bokur nian bele halo husi mina nabate oi-oin hanesan
mina nu’u nbe modifika ona husi esterifikasaun hidrogensaun no fraksionasaun
tamba nee mak ble atinji komposisaun oi-oin no temperatura (hanesan mos mina
nabati halo ona hidrojensaun no ba bokur nebee mak toos) produsaun ne’e ble
modifika hanesan ne’e tamba tamba ne’e ble redus tensaun abin ida ne’e hahalok
nbee hakarak hanesan intervalo ba ida nbee halo tuir hanesan formulasaun no
kondisaun iklima.
C. suppositoria galatin gliserinasaun
Materia ai-moruk bele kaur (mistura) ba
material baje galatin gliserinasaun aumenta husi totalidade nebee atinji menus
husi 70 husi gliserinasaun no 20 husi galatin no mos 10 husi bé, suppositorio
ne’e tenke ser rai iha fatin nbee mak taka metin diak liu o temperatura nebee
no menus husi 35 derajito.
D. supposiyorio o materia baje hanesan
politika calikol nebee mak hanesan kombinasaun politika calikal ho nini
temperatura liquido nebe mak determina ona liu husi solusaun doque naben, tamba
problema husi produsaun no armajena (rai) dook liu oituan, kompara problema
nebe-nebe mak kauja husi tipo nebe mak hanesan estado liquido maibe politika
kalikal nebe mak iha prajo nee mak aas liu hanaruk tempo.
Tamba nee solusaun inibe (mengambat)
hodi bele hakotu.
Husi etika sukositorial politika calikal
tenke halo los nebe fo dalan “habokon ho bé antos atu uja” maske bele rai iha
fatin nebe mak la ho malirin suppositorio nee tenke buti iha fatin nebe mak
taka metin.
E. suppositoria ho material surfaktan ho
modelu surfaktan nonionik ho ninia modelo kimia hakbesik politika calokol nebe
bele uja ba material hanesan nebe mak lori supositorio.
EX:
surfaktan nee hanesan ester (reaksaun) ba iha bokur nian polioksietika
estaraat. Surfakton nee bele uja ba ida deit ou bele halo kombinasaun ho
supositoria nebe mak iha seluk atu hodi realija kona ba diresaun ba iha
temperatura liquido mak boot (man) no konsisten. Ho ida nee vantajen mak bele
hetan despresaun iha bé laran. Maibe tenke ser kuidadu bainhira atu uja
surfatkat. Tamba nia bele halo lalais liu apsorpsisaun ba ai-moruk nebe hetan
intersaun ho modekulasaun ai-moruk mos bele fo impakto atu hetan aktividade
lor-loron ho relasaun terati.
F. suppositoria kempa ou supositoria
sisipan suppositoria ba iha vazina bele halo modelo nebe mak iha ninia modelo
rasik ho valor nebe mak boot ho modelo hanesan u’ut ho ninia modelo nebe
determina ona, beele mos ho nia modelo nebe mak hanesan kapsul no iha laran mak
gelatin nebe mak ho mamar (kaber).
0 komentar:
Posting Komentar